Nevladina organizacija Aktivna zona je, u periodu od 6. decembra 2023. godine do 6. januara 2024. godine, sprovela online istraživanje o navikama građana/ki Cetinja pri odlaganju otpada i spremnosti za recikliranje, kao dio projekta #EkoSortiraj, čiju realizaciju finansira Prijestonica Cetinje.

 

Glavni cilj projekta je povećati nivo informisanosti i svijesti građana, sa akcentom na mlade, o problemu neadekvatnog odlaganja plastičnih kesa i drugih plastičnih materijala, te mogućnostima za rješavanje tog problema. Realizacijom aktivnosti biće povećana ekološka svijest o značaju otpada kao važnom resursu, ali i smanjena količina plastičnih kesa i drugih plastičnih materijala iz otpada.

 

Aktivnostima projekta je predviđena nabavka korpi za selektivno odlaganje otpada,  za osnovne škole na Cetinju. To će uputiti mlade, kako pravilno odlagati, odnosno sortirati otpadne materijale i podići svijest mladih, naročito djece u osnovnim školama, o značaju selektivnog odlaganja otpada. Takođe, nabavkom uređaja za izradu predmeta od reciklirane plastike, na konkretnom primjeru  biće vidljiv značaj reciklaže.

 

Pored ovog istraživanja, u kojem je učestvovaolo 349 građana/ki Cetinja, Aktivna zona će, u okviru projekta, realizovati podnošenje građanske inicijative za izgradnju reciklažnog dvorišta, koje je bilo planirano Lokalnim planom upravljanja komunalnim i neopasnim građevinskim materijalima (koji je istekao 2020. godine). Takođe, biće mapirana nelegalna odlagališta na teritoriji Prijestonice Cetinje, te edukovani i informisani mladi, sa akcentom na 100 učenika/ca dvije osnovne škole na Cetinju, o značaju selektivnog odlaganja otpada i reciklaže.

 

Kada je riječ o rezultatima pomenutog istraživanja, kada smo upitali građane koja vrsta ambalaže je najzastupljenija u otpadu, u najvećem broju slučajeva (88,5%) njih je odgovorilo da je plastika najzastupljeniji otpad, zatim papir (57,7%), staklo (46,2%), zatim slijede aluminijum (42,3%), drvo, metal i ostalo.

 

Preko (42,3%) građana/ki je odgovorilo da svakodnevno kupuju proizvode u ambalaži od plastike, a prilikom trgovine čak (57,7%) njih koristi plastične kese prilikom trgovine, naspram (23,1%) onih koji koriste platneni ceger za višekratnu upotrebu.

 

Razumljivo je da u gradu koji ne posjeduje sistemski pristup reciklaži, čak (76,9%) građana/ki ne odlaže selektivno otpad, što je blago poboljšanje u odnosu na istraživanje koje smo sproveli 2021. godine, kada (86,4%) građana/ki nije selektivno odlagalo otpad. Upitani na koji način selektivno odlažu otpad, građani su najčešće odgovorili da selektivno odložen otpad samostalno prevoze u reciklažna dvorišta u Podgorici.

 

Ukoliko bi za to postojali uslovi, većina građana/ki Cetinja bi bilo zainteresovano da svoj otpad selektivno odlažu, njih (46,2%) je spremno za takav poduhvat, veoma spremno (15,4%), u potpunosti spremno (7,7%).

 

Velika podrška izgradnji reciklažnog dvorišta u prijestonici Cetinje je kontinuirana. Naime,  2014. godine su građani/ke na slično pitanje odgovorili da (82,1%) njih bi podržalo ideju za izgradnju dvorišta u blizini grada, a sličan podatak smo dobili i posljednjim istraživanjem koje je pokazalo da preko 80% građana/ki podržava takvu ideju.

 

Upitani da ocijene rad lokalnog preduzeća za komunalne poslove, većina građana/ki je zadovoljna uslugama, a podaci pokazuju da je (72,3%) ispitanika/ca zadovoljno radom DOO Komunalno Cetinje, dok podaci iz 2021. godine pokazuju da je zadovoljstvo radom ovog preduzeća takođe bilo na visokom nivou (78%).

 

Većina sugrađana/ki smatra da lokalna samouprava može najviše doprinijeti rješavanju problema u vezi sa selektivnom odlaganjem otpada: Prijestonica Cetinje (46,2%), zatim lokalna preduzeća i servisi koji se bave odlaganjem otpada (19,2%), te pojedinci (18,3%), NVO (11,5%) i ostali.

 

Neki od prijedloga građana/ki za rješavanje pomenutih problema su: postaviti više kontejnera za otpad sa jasno vidljivim oznakama za selektivno odlaganje otpada; sprovoditi informativno-edukativne kampanje o koristima/važnosti selektivnog odlaganja otpada; uvođenje organizovanih akcija (npr. akcije recikliranja otpada, prikupljanja starog papira, sakupljanja smeća…); uvođenje obaveznog obrazovnog programa o reciklaži/selektivnom odlaganju u osnovne i srednje škole; povećanje cijene komunalija radi zbrinjavanja otpada; izgradnja reciklažnog dvorišta u gradu i dr.

15.01.2024